Crkva Svetog Nikole
Naslovna » O manastiru » Crkva Svetog Nikole

Crkva Svetog Nikole

Podizanje malih samostalnih crkava u manastirima vizantijskog sveta bila je široko rasprostranjena pojava. Nastajale su u toku cele istorije manastira, a ktitori su im bili različitog društvenog položaja. Od studeničkih samostalnih crkava - paraklisa, kako se obično prema grčkoj reči nazivaju, očuvale su se dve - Sveti Nikola i Sveti Joakim i Ana, kao i temelji treće, koja je bila posvećena Svetom Jovanu. Najstarija je crkva Svetog Nikole.

 Crkva Svetog Nikole
Crkva Svetog Nikole

Ne zna se tačno kada je sagrađena (verovatno početkom XIII veka) ni ko je bio njen ktitor. Pošto je Nemanja odlučio da njemu i njegovim potomcima grobnice budu u Studenici, crkvu Svetog Nikole je, svakako, sagradio neko od članova porodice, jer ne izgleda verovatno da se u vremenu o kome je reč u Studenici mogao pojaviti kao ktitor neko izvan njihovog porodičnog kruga.

Dobro očuvana, crkva Svetog Nikole je jednobrodna građevina, izdužene pravougaone osnove, sa polukružnom apsidom na istočnoj strani. Iznad naosa je sagrađen podužno postavljen poluobličasti svod, koji ojačavaju dva poprečna luka, a iznad oltarske apside je polukalota. Pošto se lukovi oslanjaju na pilastre, može se smatrati da se naos sastoji od tri traveja, nejednake dužine. U najkraćem, istočnom, smešten je oltarski prostor.

 Osnova crkve Svetog Nikole  Podužni presek crkve Svetog Nikole
Podužni presek i arhitektonski prikaz osnove crkve Svetog Nikole

Crkva je zidana od lomljenog, pritesanog kamena i krečnog maltera. Fasadna pročelja su ravna, bez kamenog ukrasa. I zapadna vrata i tri prozora - dva na bočnim zidovima naosa, jedan na apsidi - urađeni su vrlo jednostavno. Na fasadama su njihovi otvori uokvireni kamenim gredama pravougaonog preseka. Uočljivi su i povišeni kalkani. Ulaz u crkvu je jednostavan pravougaoni otvor koji je naglašen vratnim okvirom od studeničkog mermera i završen blago naglašenom polukružnom nišom zaštitnika hrama.

Crkva je pokrivena dvoslivnim krovom sa blago izbačenim kamenim vencem i pokrivačem od kamenih ploča.

 Crkva Svetog Nikole
Crkva Svetog Nikole

Građevina nema pravih stilskih obeležja. Istoričari umetnosti nju i njoj slične crkvice na području stare Raške obično pominju kao crkvice primorskog tipa, što znači u širem smislu - romanske. Od vizantijske arhitekture ova crkva se razlikuje po načinu zidanja i po upotrebljenom materijalu.

Crkva Svetog Nikole je prvobitno bila cela oslikana, ali se živopis do danas očuvao samo fragmentarno. Dobro su sačuvani delovi fresaka nastalih u četvrtoj deceniji XIII veka. Pored oubičajenog rasporeda fresaka u oltaru, najimpresivniji je lik Jovana Preteče na pilastru severnog zida, a Ulazak u Jerusalim i Mironosice na Hristovom grobu, na zapadnom zidu, jedini su ostaci velikih praznika.

Vrh strane